Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Ljepših možda ima, dražih nigdje...

(M. Selimović)

Click on the slide!

Blagoslov polja

RASPORED BLAGOSLOVA POLJA I MISA NA GROBLJU 2015. Stoljećima se u našem kraju obavljaju obredi blagoslova polja, koji počinje na Taračin Dolu i traju sve dok se blagoslove sva groblja na području župe. Obredi blagoslova polja drže se…

Click on the slide!

Dubrovnik kod Ilijaša

Piše: Perica MIJATOVIĆ LEGENDA I STVARNOST O NAŠIM SREDNJOVJEKOVNIM GRADOVIMA   Zla kob starobosanskog grada Dubrovnika (Nastavak iz broja 65.) ISTRAŽIVANJA ĐOKE MAZALIĆA   Više pojedinosti koje se odnose na…

Click on the slide!

Iz požutjelih izdanja

Rakija ga umorila Jednog hladnog jesenskog kišovitog jutra, kad su radnici prolazili na svoj svagdanji posao, našli su na putu čovjeka, gdje leži mrtav. I ubrzo se pronijela vijest, da je »brale« umro na putu. Bio je to…

Click on the slide!

Ukazanja

Čemerska vjerovanja Među svetinje našega  naroda u Bosni, kojih nisu mogla iz duše narodne izbrisati ni kruta nasilja ni dugi tmurni vijekovi, spada i Olovo s glasovitim prošteništem Bogorodice Marije. Nekada se ovdje okupljao neobično velik…

Click on the slide!

Otrgnuto zaboravu

Hoćemo li svi? U “Ivicinoj kavani” na Taračin Dolu našlo se društvo, popilo se, zapričalo se. Priču predvodi M.,  koji je često  pričao razne pripovijetke iz života našega naroda. Tako je…

Frontpage Slideshow (version 2.0.0) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Tradicija
Autor J.B.   

Pjesmo moja, volio te ne bi...

Nema raja

do rodnoga kraja,

ni miline

do rodne Ljubine.

Nekada, ”birvaktile”, u našem se kraju ništa nije događalo bez pjesme.

U svim se prigodama pjevalo; nedjeljom, na svetkovinama, svadbama, na dernecima, sijelima... Pjevalo je cijelo selo i kod kosidbe, vršidbe, sjetve, trganja i komušanja kukuruza, žetve, zamjenjujući tako zvuk srpova, kosa, plugova. Pjevalo se kad su se krmad klala, kad se pekla rakija; u čobanluku su djevojke sa svojim drugama pjevale po Vijencu, Nabožiću, Brezovašu, prikraćujući duge čobanske dane; pjevao je Čemernjak polazeći na posao, ali i otklanjajući umor iza teškog posla. Ženidbe, krštenja i rođenja djece bili su veselje za cijeli puk, a nijedno veselje nije išlo bez pjesme. Pjevalo se, u nešto drukčijem tonu, kad su naši mladići odlazili u vojsku. Iza svake bi se mise u kolo hvatalo, pjevalo, natpjevavalo. Pjesmom se pratilo i zvalo djevojku u novu kuću. I djecu se uspavljivalo uz pjesmu. Majka je pjevala dijetetu dok ga je dojila.., Čim bi se ljudi negdje sastali, pala bi pjesma.

Neke od njih, kao i imena onih što su ih pjevali, od zaborava je sačuvao Marijan Pavlović.

Više...
 
Naučni rad
Autor Nihada Ibrišimović   

ORONIMI ILIJAŠA I OKOLICE

Sarajevska općina Ilijaš, tipičnog bosankog, ravničarsko-brežuljkastog i brdsko planinskog terena, prostire se na površini od preko 300 kilometara kvadratnih na nadmorskoj visini od oko 500 do 1200 metara. Polovina općinskog zemljišta (16.249 hektara) je pod šumom.

Navedene geografske karakteristike upućuju na bogat korpus oronima ilijaškoga toponomastikona. Ovim radom obuhvaćeno ih je ukupno 73. Predmetom obrade u ovome radu bile su uzvisine preko 500 metara nadmorske visine. Korpus je formiran na temelju dostupnih pisanih izvora i istraživanjem na terenu.

Kako je svaki toponim sociolingvistički znak, etimološka i etiološka tumačenja iljaških oronima otkrit će nam jezičko porijeklo, strukturu i zastupljenost jezičkih tvorbenih sredstava u građenju oronima ovoga kraja, ali i uputiti u iljašku floru, prevashodno zastupljenost drvenastih vrsta na ovome terenu, geografske obrise, geo-morfološki sastav tla, ljudsku djelatnost, vlasničke odnose i druge izvanjezične osobitosti istraživanoga areala.

Oronime u ovome radu prezentirali smo trojako – popisom i opisom oronima koja sadrže sažeta etimološka i etiološka tumačenja, toponomastičkom kartom i rječnikom. Na temelju etimološke i etiološke analize izvršena je semantička, strukturna i klasifikacija oronima s obzirom na jezičko porijeklo.

Više...
 
Analize PDF
Autor dr Srđan Rudić   

RADOJEVIĆI-MIRKOVIĆI VLASTEOSKA SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PORODICA

Nizu ranijih radova o vlasteli srednjovjekovne Bosne, Srđan Rudić je pridodao i analizu do sada nedovoljno obrađene porodice koja je svoje posjede imala na području Gornje Bosne, u blizini grada Dubrovnika kod Ilijaša. Pripadnici roda Radojevića-Mirkovića se javljaju u poveljama bosanskih vladara u svojstvu svjedoka u periodu od 1353/4. do 1420. godine. Prvi poznati član roda jeste Jurša Radojević, upisan u dvije povelje bana Tvrtka polovinom 14. stoljeća. Nakon njega visoku čast na bosanskom dvoru imao je Mirko Radojević, prisutan u političkom životu Bosne gotovo 25 godina, po kome će kasniji članovi roda nositi patronim Mirković. Za kneza Mirka imamo zanimljiv podatak da je bio uključen u lanac prodaje roblja sa Dubrovnikom, a njegov imenom nepoznati sin bio je u sastavu bosanskog odreda u bici na Kosovu, jedan od nekoliko bosanskih plemića zarobljenih u toku tog događaja. Najpoznatiji sin kneza Mirka, ujedno i najeksponiraniji pripadnik cijelog roda, bio je knez Batić Mirković. On se spominje u 5 povelja napisanih u periodu od 1405. do 1420. godine, a svakako je najpoznatiji po epitafu na njegovom stećku pronađenom u selu Kopošić, nedaleko od Ilijaša. Prisustvo više stećaka na ovoj lokaciji ukazuje da je riječ o kneževskoj nekropoli, te da su pripadnici roda Radojević-Mirković gospodarili područjem današnjeg Ilijaša, uključujući i tvrdi grad Dubrovnik.

Više...
 
Priče
Autor Nataša Bartula   

Nedavno je svjetlo dana ugledao autobiografski roman "Izbjegličke suze" naše  Nataše Bartula. Za naše mlađe posjetitelje napominjemo da je Nataša kćerka Marijana Bartule - Kikića i učiteljice Novke. Roman je objavljen na engleskom, a uskoro će biti objavljen i na našem jeziku. Specijalno za Ljubinaše, Taračince i ostale posjetitelje našeg portala, Nataša nam je dozvolila objavljivanje priče o njenom ocu Marijanu, stricu Iliji i drugim pojedinostima vezanim za Kikiće i Ljubinu. Više o Nataši i njenoj djelatnosti možete pronaći na: http://natashabartula.jimdo.com/blog/

 

Moj otac

,,Ako odem, ubiću se ili ću umrijeti od tuge”, rekla sam majci u potpunom šoku od mentalnog bola. ,,Ne želim i ne mogu da živim bez Sadmira”, vrištala sam.

,,Imaš dva izbora, odgovorila  je majka potreseno, ali odlučno. ,,Ili da ideš sa nama ili da ostaneš. Ako ostaneš, bolje je da se sama ubiješ prije nego što te drugi ubiju ili, što je još gore, siluju. Ako se to dogodi, Sadmir neće biti tu da ti pomogne. On te ne može spasiti. On ne može spasiti ni samog sebe. Njegov život se svakog trenutka nalazi u opasnosti. Samo se možemo moliti za njega da ostane živ. Ovo nije vrijeme da se borimo za ljubav. Vrijeme je da se borimo za goli  život. Ovo je samo početak pakla. Karte u mojoj ruci su naš jedini izlaz i jedina šansa za opstanak. U njima leži tvoja budućnost i sloboda.Uzmi ili ostavi’’, završila je energičnim tonom.

Pogledala sam oca. Sjedio je tih i nečujan, bez ijedne riječi, ali mu je lice bilo blijedo od unutrašnje patnje. Znala sam, da taj po prirodi sramežljivi čovjek ne može da nađe prave riječi kojima bi me utješio, ali sam osjećala da je njegova ljubav prema meni neizmjerna i velika i u ćutanju.

Više...
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Anketa

Treba li Taračin Dolu crkva ili neko obilježje?
 

Taracin Do na Facebook

Tko je uključen:

Trenutno aktivnih Gostiju: 4 

www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom