Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Ljepših možda ima, dražih nigdje...

(M. Selimović)

Click on the slide!

Vijesti

Jeste li znali za Dubrovnik u Bosni? U općini Ilijaš, nadomak Sarajeva, Dubrovčani su osnovali svoju koloniju Dubrovnik. Po dubrovačkom kroničaru Jakovu Lukareviću osnovali su ga dubrovčani kojima je Kulin ban dao na eksploataciju srednjobosanske rudnike. Fra Ivan Frano Jukić je prvi među historičarima, utvrdio je…

Click on the slide!

O našem Dubrovniku

Prije nekoliko tjedana Perica Mijatović primio je priznanje općine Ilijaš za svoj angažman, a posebno oko zauzimanja za zaštitu Starog Grada Dubrovnika i stećaka u Kopošićima. Mi, koji poznajemo Pericu, znamo da on na njihovoj zaštiti radi godinama.

Click on the slide!

Gdje se rodih...

Zavičajni zagrljaj Kad se čovjek vraća u mjesto u kome je proveo djetinjstvo i ranu mladost, u njemu se uvijek neodoljivo javlja potajna želja: još jednom živjeti! Čak, ta…

Click on the slide!

Naučni rad

ORONIMI ILIJAŠA I OKOLICE Sarajevska općina Ilijaš, tipičnog bosanskog, ravničarsko-brežuljkastog i brdsko planinskog terena, prostire se na površini od preko 300 kilometara kvadratnih na nadmorskoj visini od oko 500 do 1200 metara. Polovina općinskog zemljišta (16.249 hektara) je pod šumom.

Click on the slide!

Analize

RADOJEVIĆI-MIRKOVIĆI VLASTEOSKA SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PORODICA Nizu ranijih radova o vlasteli srednjovjekovne Bosne, Srđan Rudić je pridodao i analizu do sada nedovoljno obrađene porodice koja je svoje posjede imala na području Gornje Bosne, u blizini grada Dubrovnika kod Ilijaša. Pripadnici roda…

Frontpage Slideshow (version 2.0.0) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Pčelarstvo u Krivačama
Autor BH pčelar   

MIRA KNEŽEVIĆ, VOGOŠĆA: STOGODIŠNJA PČELARSKA PORODIČNA TRADICIJA

Sudbonosni roj iz bukovog drveta. Pčele su nam se vazda „dale“, tako da smo imali poprilično dosta trnki i uvijek smo med smatrali isključivo lijekom, a ne nečim od čega bi zarađivali ili bogatili se. Kad se sve sabere traje to vijek i po, a možda i duže

Na brdascetu nekoliko stotina metara iznad rijeke Ljubine u mjestu Kamenica, na lokalitetu MZ Gora, općine Vogošća, zatekli smo Miru Knežević, koja je u vrijeme naše nenajavljene posjete čistila pčelinje sanduke. Ima ih pedesetak i oko njih, kako nam je rekla, ima uvijek posla.

Nakon što smo napravili nekoliko snimaka, uz kafu sa zdjelicom meda, gospođa Mira nam je pričala o stogodišnjoj tradiciju bavljenja pčelarstvom u njenoj familiji.

– Pčelarstvom se bavim 15 godina a volju za ovim, u današnje vrijeme skupim hobijem, sam naslijedila od majke Antonije, koja je nakon smrti moje bake Ankice nastavila da se bavi pčelarstvom. Inače moja familija koja je živjela  u planinskom selu Krivače odvajkada se bavila pčelarstvom, jer je od moje bake otac bio poznati pčelar, a ljubav za pčelarenjem je naslijedio od svog oca. Tako kada sve saberem, moglo bi se reći da tradicija bavljenja pčelarstvom u mojoj familiji traje oko vijek i po, možda i više – ponosno priča gospođa Mira.

Više...
 
Rodnom kraju
Autor Marijan Ćurčić Mare   

Suze ljudske kap



Teška srca su se oprostili sa svojim zavičajem,
nikako ne mogavši zaboraviti rodna proljeća,
svom dušom srasli su sa svojim starim rajem,
a negdje u sumraku planete trese ih rod(n)a groznica.
Suze ljudske kap poneka blista na zelenoj travi,
dok svi nesvjesni u stampedu zure na estradu,
vrijeme sivo neljudima grmljavinom crni oblak kvari,
nečovjek planeti zlo vatrom svijetli krvavu olimpijadu.
Niko ne smjenjuje Kajića Ive trešnje vječnu stražu,
Martinovo Brdo tužnu Višnjicu svom ljubavlju gleda,
Stjenčica se crnogorično udvara svom Kaurlašu,
Obrva svetim Močilima svoj Vijenac osvojiti ne da.
Crni strasni oblaci od Batalija slavne Borove Glave,
šire se ponekad i bivaju sve crnji i gušći svjetlom nebu,
dok hladni vjetrovi na Vrhovima svoju pobjedu slave,
zalutali momak po Konoviku svome srcu traži njegu.
Približio joj se i prelijepu zgodnu svom strašću zagrlio,
dok nezvani svatovi zure u histeriji zla svoga Olimpu,
Taračin Do prekrasnu Višnjicu svom dušom je slavio,
sve je salio u Gromovnika Ilije svjetlicu divnu lipu.
Sam dodir njegove grube ruke probudio je nešto u njoj,
Gorjonica je savim luda od svoje želje popustila Prkosu,
dok su Pakline njegovale prelijepi stoljetni rod svoj,
slijepić je našao svoj raj u neimara zelenom otkosu.
Ljubica je grickala svuda jakog čemera volju tijela,
idući nadole prema skrivenom Sarajeva podnožju,
Ljubina je bila u ljubavi i kad po brijegovima grmi i sijeva,
grom joj je neimaru u cvjetnom Gaju skrojio lozu.
Suze ljudske radosnice kanu u mom rodnom kraju,
ponekad izgubljeni u šarenom zemaljskom svijetu,
rastjeraju maglu srećom čemernom zelenom Gaju,
kad svjetlica gromu poljupcem izliječi narav prokletu.

Izvor: Facebook

 
Izgradnja
Autor Administrator   

ILIJAŠ I HRVATI

Na 40-oj  (četrdesetoj) sjednici Općinskog vijeća Ilijaš, održanoj 26.04.2016. godine, povučena je  6. točka dnevnog reda “Prijedlog Odluke o utvrđivanju novog građevinskog zemljišta i plana parcelacije za izgradnju apartmanskog naselja “PIONEERS SYISTEM” d.o.o. Sarajevo kako bi se održao sastanak sa zborom građana MZ Ljubina i kako bi isti bili upoznati sa istim. No, pitanje je koliko će to trajati, a krajnji ishod nije teško predvidjeti nakon usvajanja Regulacionih planova za Bioču, Malešiće, Popoviće, Sovrle, Ljubniće, Čevljanoviće, Kamenicu...
Očito je da se hrvatski nacionalni identitet nije uspio uklopiti u državni okvir koji se zove BiH. Ova zemlja je opet „šapatom pala“ postajući u svijetu prepoznata kao domovina samo bošnjačkoga naroda. Odluka o Ljubini je za koji mjesec odgođena, ali prilikom usvajanja Prijedloga Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana "Apartmanskog naselja Sovrle 1" – Ilijaš bilo je riječi i o Hrvatima iz Ljubine i Ljubini...Komentare ostavljamo za neko drugo vrijeme, a objavljujemo dio diskusija i mišljenja općinskih vijećnika:

Više...
 
Novosti
Autor Nataša Bartula   

"IZBJEGLIČKE SUZE"  - NOVA VERZIJA

 

Dragi prijatelji i draga rodbino,

Konačno je izašla i verzija mog romana ”Izbjegličke suze” na ijekavskom u izdanju Create space, Amazon koja se može nabaviti direktno preko istoimenog sajta tako da se nadam da će ova vijest obradovati mnoge koji su izrazili želju da roman pročitaju na hrvatskom ili bosanskom jeziku.

Što se mene tiče ja bih, a vjerujem i većina nas izbjeglica i imigranata, zadržala samo jednu opciju jezika koju smo imali dok smo odrastali, ali je nažalost nemoguće tako da moramo da se povinujemo sili koja zakon mijenja i nastojimo da bez obzira na mnoge promjene koje su nas pogodile i osiromašile u mnogo čemu ipak živimo u poštovanju novih razlika kako jezičkih tako i kulturnih.

Hvala vam svima na podršci koja mi mnogo znači i služi kao pokretačka snaga za nova djela koja dolaze!

Link romana za Amazon:
http://www.amazon.com/Izbjeglicke-suze-Croatian-Natasa-Bartula/dp/1533053812

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Anketa

Treba li Taračin Dolu crkva ili neko obilježje?
 

Taracin Do na Facebook

Tko je uključen:

Trenutno aktivnih Gostiju: 75 

www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom